legalizacija kuce
 
 
 


NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI
/preuzeto sa stranice
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja/ >link

Postoji li obrazac za legalizaciju?
ODGOVOR: Obrazac ZAHTJEV ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU može se dobiti u upravnom odjelu županije odnosno grada nadležnom za izdavanje akata za gradnju. Obrasci zahtjeva objavljeni su i na službenim web stranicama. Za više informacija treba se obratiti općini, gradu ili županiji na području koje se  nalazi građevina.

Gdje se predaje zahtjev i dokumentacija za legalizaciju?
ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju uz zakonom propisanu dokumentaciju predaje se u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se nalazi građevina. Na web stranici Ministarstva objavljen je popis i lokacije upravnih odjela po županijama: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882

Zbog loših međuljudskih odnosa ne mogu se dogovoriti s ostalim suvlasnicima oko legalizacije. Moram li imati suglasnost svih vlasnika za podnošenje zahtjeva?
ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenje o izvedenom stanju može podnijeti bilo tko, jedan od suvlasnika, svi suvlasnici ili netko treći. Onaj tko podnosi zahtjev treba priložiti zakonom propisanu dokumentaciju. Suglasnost svih suvlasnika nije potrebna. Naknadu, vodni i komunalni doprinos plaćat će svaki vlasnik za svoj dio.

Ima nas 8 nasljednika. Ne možemo se dogovoriti oko ostavštine. Što će biti s našom nekretninom?
ODGOVOR: Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju istječe 30.06.2013. a iznimno za građevine za koje je izdano rješenje građevinske inspekcije taj je rok 31.12.2012. Nakon tih rokova neće biti moguće legalizirati nekretninu po sadašnjim odredbama.

Tko podnosi zahtjev kada je kuća u vlasništvu jedne stranke a zemljište druge?
ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može podnijeti bilo tko pa tako i vlasnik kuće i vlasnik zemljišta. Rješenje o izvedenom stanju nije dokaz vlasništva. Vlasništvo se utvrđuje u posebnim postupcima pred nadležnim tijelima.

Na čestici ima više suvlasnika i svaki ima svoju građevinu. Tko podnosi zahtjev?
ODGOVOR: Zahtjev može podnijeti bilo tko; svaki vlasnik za svoju zgradu, jedan vlasnik za sve zgrade itd. Rješenjem o izvedenom stanju moguće je legalizirati jednu građevinu na čestici ili više njih.

Imaju li ostali suvlasnici status stranke u postupku? Moraju li oni dati suglasnost na ozakonjenje?
OGOVOR: Suvlasnici imaju status stranke u postupku. Oni imaju pravo uvida u spis radi izjašnjavanja. Međutim, njihova suglasnost nije uvjet izdavanja rješenja. Jedino u slučaju da stranke u postupku ukažu na nezakonitost u postupku njihova primjedba bi dovela do odbijanja zahtjeva i ne izdavanja rješenja. Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je zatraženo donošenje rješenja o izvedenom stanju.

Je li moguće legalizirati garažu od 21m2, sagrađenu 1975. Zemljište je društveno vlasništvo, jedan privremeni subjekt upisan je na sudu kao vlasnik a garaža je naša?
ODGOVOR: U postupku legalizacije ne razmatra se pitanje vlasništva ni nad zemljištem ni nad građevinom. Garaža se može legalizirati ako su udovoljeni zakonom propisani uvjeti bez obzira na pitanje vlasništva nad zemljištem. Rješenje o izvedenom stanju koje se na kraju postupku izdaje nije dokaz vlasništva. Uputno je naravno obaviti i legalizaciju i riješiti pitanje vlasništva na zemljištem. Te se dvije stvari rješavaju u odvojenim postupcima.

Rastavili smo se prije 22 godine. Kuća je nelegalna. Jedan kat je pripao meni a drugi suprugu. Ja želim legalizirati a suprug ne. Mogu li ja legalizirati samo svoj dio kuće?
ODGOVOR: Nije moguća legalizacija samo jednog dijela kuće. Građevina se legalizira u cijelosti ako je cijela nelegalna a moguće je legalizirati samo njen jedan dio ako je ostatak legalan. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju možete se predati za cijelu kuću zajedno s pripadajućom dokumentacijom. Naknadu te vodni i komunalni doprinos svatko plaća za svoj dio. U slučaju ne plaćanja provodi se postupak ovrhe.

Naslijedila sam kuću koju bih htjela legalizirati. Kuća se nalazi na zemljištu osobe koja mi ga ne želi prodati. Što mi je činiti?
ODGOVOR: Postupak legalizacije ne ulazi u imovinsko-pravna pitanja. U postupku se ne povlači pitanje vlasništva nad zemljištem niti je rješenje o izvedenom stanju dokaz vlasništva. Vi možete kuću legalizirati ali ju možete u sudskim sporovima oko vlasništva izgubiti. Odluka je na Vama.

Na zgradi sa građevinskom dozvolom dogradio sam krovište sa 3 reda cigle i vanjske stepenice te ljetnu kuhinju 4x3,5 m zanima me moram li raditi novi projekt ili platiti kakvu nadoknadu.
ODGOVOR:  Trebat će se legalizirati i dograđeni dio krovišta i ljetna kuhinja. Dokumentacija koju će trebati priložiti za legalizacijU ovisi o veličini građevine. Na web stranici Ministarstva objavljene su kategorije građevina i potrebna dokumentacija: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12960. U bruto površinu građevine uračunava se i legalni i nelegalni dio.  Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru kao i vodni i komunalni doprinos plaća se samo za nezakonito izgrađeni dio.

Kako legalizirati zgradu sagrađenu nakon 21.6.2011. Zgrada se uklapa u odredbe važećeg prostornog plana?
ODGOVOR: Za zgradu sagrađenu u skladu s odredbama važećeg prostornog plana može se izdati odgovarajuća dokumentacija za gradnju temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Odobrenje koje će se izdati i dokumentacija koju se treba priložiti ovise o karakteru građevine, prije svega njenoj veličini i složenosti.

Imam kamenu kuću staru više od sto godina, imala je prizemlje i kat. Obnovio sam krov i usput napravio polukat cca 22,5m2. Trebam li to legalizirati i što bi sve bi trebalo učinit i platiti?
ODGOVOR: Nelegalnu dogradnju treba legalizirati. Trebat ćete predati zahtjev za legalizaciju upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju uz svu potrebnu dokumentaciju. Zgrade su svrstane u 4 kategorije ovisno o veličini. Prema tome u koju kategoriju zgrada pripada propisana je i dokumentacija. Na web stranici Ministarstva:  http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12960 navedene su kategorije građevina i potrebna dokumentacija. U bruto površinu građevine uračunava se i legalni i nelegalni dio. U Vašem konkretnom slučaju zbrajaju se površine prizemlja i kata koje su legalne i površina nelegalnog polukata. Naknadu za zadržavanje zgrade u prostoru kao i komunalni i vodni doprinos plaćate samo za nelegalni dio. 

Postoji li rok u kojem je nadležna služba dužna riješiti predmet?
ODGOVOR: Zakonski rok je 30 dana od dana uredno predanog zahtjeva.

Dali se u postupku obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u obujam relevantan za taj obračun računa obujam kao zbroj obujma dijela zgrade izgrađenog u skladu s aktom na temelju kojeg se može graditi i obujma dijela zgrade izgrađenog bez, odnosno protivno aktu na temelju kojega se može graditi, ili se u postupku obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru  u obujam relevantan za taj obračun računa samo obujam dijela zgrade izgrađenog bez, odnosno protivno aktu na temelju kojega se može graditi.
ODGOVOR: Ako se radi o rekonstrukciji, odnosno dogradnji, nadogradnji, prenamijeni i slično obračunava se obujam za dio zgrade koji je nezakonit.  Što podrazumijeva da je prije tih zahvata zgrada bila zakonita, izgrađena na temelju akta kojim se odobrava gradnja. Ako je zgrada građena protivni odobrenju za naknadu se obračunava cijeli obujam zgrade.

U stavku 1. članka 9. Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru između ostalog stoji da se, pod uvjetima iz toga članka, može „ izmijeniti rješenje o naknadi i odrediti druge uvjete plaćanja u skladu s ovom Uredbom, koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju.“ Molim Vas da mi, po mogućnosti primjerom, pojasnite što to znači „koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju".
ODGOVOR: Ta se odredba odnosi na promjenu načina plaćanja, jednokratno odnosno obročno, promjenu rokova plaćanja i visine obroka. Novim rješenjem stranki se može omogućiti npr. obročno plaćanje ako je u prvom imala jednokratno ili se može u odnosu na prvo rješenje  promijeniti broj obroka a time naravno i njihova visina.

Određuju li se visina prvog i mjesečnih obroka kod obročnog plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru isključivo u skladu s Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i to na način da se na  iznose prvog i ostalih obroka ne može naplatiti nikakva kamata ako su uplaćeni u skladu s rješenjem o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.   
ODGOVOR: Kamata se može naplatiti jedino u slučaju ako obroci nisu plaćani unutar roka dospijeća.

Želi legalizirati gospodarsku zgrada čije su 4/5 sagrađene prije 1968. čime se smatra da taj dio zgrade ima građevinsku dozvolu, a naknadno je nadograđen jedan manji dio zgrade. Je li u ovakvim slučajevima dozvoljeno dokazivanje da je veći dio zgrade sagrađen prije 1968. godine, a da se u postupku legalizacije traži legalizacija cijele zgrade. Činjenica da je veći dio zgrade sagrađen prije 1968. godine bitna je zbog obračuna doprinosa i naknade za legalizaciju.
ODGOVOR:  U postupku legalizacije treba se jasno naznačiti koji je dio građevine postojeći tj. legalan a koji se treba legalizirati. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru kao i doprinosi plaćaju se samo za dio zgrade koji je nezakonito izgrađen.

Ako je zgrada, za koju postoji uvjerenje katastra da je izgrađena prije 15. veljače 1968., nezakonito nadograđena nakon toga datuma, obračunava li se naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada samo za dio zgrade koji je nezakonito nadograđen nakon 15. veljače 1968. ili na čitavu zgradu (dakle, i onaj dio koji je izgrađen prije 15. veljače 1968.)?
ODGOVOR: Zgrada, odnosno dio zgrade izgrađen do 15.veljače 1968. smatra se legalnim i za njega se ne plaća naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Naknada se plaća na onaj dio koji je naknadno nezakonito dograđen ili  nadograđen.  

Ako je na zgradi, koja je izgrađena na temelju akta o gradnji, nadograđen dio koji je protivan aktu o gradnji (npr. jedna etaža više od onoga što dopušta akt o gradnji), obračunava li se naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada na čitav obujam zgrade ili samo na dio koji izgrađen protivno aktu?
ODGOVOR: Ako je dio (kat) nadograđen nakon što je prvo izgrađena zgrada u skladu s dozvolom i nakon što je izdana uporabna dozvola za tu zgradu, onda se radi o nezakonitoj rekonstrukciji (nadogradnji) i naknada se plaća za taj nadograđeni dio. Ako je „od početka“ izgrađena zgrada s katom više, evidentno se radi o zgradi koja nije izgrađena u skladu s izdanom dozvolom, i u tom slučaju naknada ide za cijelu građevinu. U oba slučaja komunalni doprinos se plaća na razliku obujma.  

Kako izvršiti obračun naknade za zadržavanje u prostoru dijela nelegalno izgrađene građevine? Vrši li se obračun za ukupnu kubikažu objekta ili samo onaj dio kubikaže koji je izgrađen mimo postojeće građevinske dozvole? Napominjem da sam po važećoj građevinskoj dozvoli imao pravo izgraditi objekt obujma  1209,00 m3 a obujam prema izvedenom stanju iznosi  1342,77 m3  iz čega proizlazi razlika obujma 133,77 m3 .
ODGOVOR: Zgrada se može smatrati legalnom ako je sagrađena prema dobivenoj građevinskoj dozvoli. Za visinu naknade nije relevantno koji je obujam bio u nekom projektu, a koji je stvarno stanje, odnosno razlika u odnosu obujma prema snimci postojećeg stanja (to je bitno samo kod komunalnog doprinosa, ako je isti plaćen, jer se obračunava razlika). 
Ključno je pitanje da li je neka zgrada izgrađena prema dozvoli odnosno projektu koji je sastavni dio dozvole ili ne. Obujam može biti čak i isti u tim slučajevima, ali da zgrada nije uopće izgrađena prema dozvoli (promijenjena konstrukcija, pročelje i sl.). U tom slučaju se plaća naknada za obujam cijele zgrade, jer evidentno zgrada nije zakonita, odnosno nije izgrađena u skladu s dozvolom. Naknada za ozakonjenje za dio građevine plaća se samo u slučaju rekonstrukcije (dogradnja, nadogradnja, prenamjena), i to za dio zgrade tj. razliku obujma zgrade koja je do te rekonstrukcije bila zakonita.     

Članak 8. stavkom 1. Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru implicira da se naknada do 1.500,00 HRK može platiti samo jednokratno. Članakom 10. stavkom 2. Uredbe propisano je da se obvezniku koji naknadu plaća jednokratno i plati je u roku, odobrava popust od 25%. Znači li to da se svim obveznicima kojima je obračunata naknada do iznosa od 1.500,00 HRK, i koji je moraju platiti jednokratno, automatski obračunava popust od 25% ako je plate u određenom roku?
ODGOVOR: Točno. Pravo na popust od 25% ostvaruje se za sve jednokratne uplate tj. za uplate uplaćene u roku od 30 dana izvršnosti rješenja o naknadi. Prilikom određivanja visine naknade sa popustom treba imati na umu da iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manje od 500 kn.



Arhitektura Gjurić d.o.o.
Jurkovićeva 3, Zagreb
e-mail: info@legalizacija-kuce.com
tel1: 01/4633-908
tel2: 099/2491-138
tel3: 099/2491-137
tel4: 098/278-407
fax: 01/4633-023

/uredi u Zagrebu i Splitu
/radimo u cijeloj Hrvatskoj


 

popust 5%+5%
popust
legalizacija kuce